Veliki broj tužbi pred nadležnim sudovima je upravo zbog poništaja nezakonitog otkaza ugovora o radu i naplate izgubljene zarade odnosno naknade štete prouzrokovane nezakonitim otkazom.
Brojni su razlozi zbog kojih se otkaz može utvrditi nezakonitim, odnosno zbog kojih se može utvrditi da nije postojao pravni osnov za davanje otkaza, a isto tako, često se zakonske procedure prilikom davanja otkaza ne sprovedu do kraja.
Šta u slučaju nezakonitog otkaza:
U slučaju nezakonitog otkaza, zaposleni ima pravo na podnošenje tužbe zbog nezakonitog otkaza u roku od 60 dana od dana prijema rešenja o otkazu ugovora o radu.
Zakon o radu je članom 191 propisao pravne posledice nezakonitog prestanka radnog odnosa, pri čemu treba razlikovati više situacija:
- Kada zaposleni zahteva da se vrati na rad
- Kada zaposleni ne zahteva da se vrati na rad
- Kada ne postoji pravni osnov za davanje otkaza
- Kada postoji pravni osnov za davanje otkaza, ali nije ispoštovana zakonska procedura priilikom davanja otkaza
Koliki je iznos naknade za nezakonit otkaz
Naknada štete zbog nezakonitog otkaza se isplaćuje u visini izgubljene osnovne zarade uvećane za minuli rad, sa porezima i doprinosima, a bez regresa, toplog obroka, bonusa i drugih primanja.
Zaposlenom se isplaćuje neto iznos zarade, dok je poslodavac dužan za račun zaposlenog da uplati pripadajuće poreze i doprinose.
- Ako sud u toku postupka utvrdi da je zaposlenom prestao radni odnos bez pravnog osnova, a zaposleni zahteva da se vrati na rad, sud će, na zahtev zaposlenog, obavezati poslodavca da zaposlenom isplati naknadu štete u iznosu izgubljene zarade za sve vreme koje zaposleni nike radio (bio bez posla) u periodu od otkaza ugovora o radu do ponovnog vraćanja na rad.
- Ako sud u toku postupka utvrdi da je zaposlenom prestao radni odnos bez pravnog osnova, a zaposleni ne zahteva da se vrati na rad, sud će, na zahtev zaposlenog, obavezati poslodavca da zaposlenom isplati naknadu štete u iznosu od najviše 18 zarada zaposlenog, u zavisnosti od vremena provedenog u radnom odnosu kod poslodavca, godina života zaposlenog i broja izdržavanih članova porodice.
- Ako sud u toku postupka utvrdi da je zaposlenom prestao radni odnos bez pravnog osnova, ali u toku postupka poslodavac dokaže da postoje okolnosti koje opravdano ukazuju da nije moguće vraćanje na rad, sud će odbiti zahtev zaposlenog da se vrati na rad i dosudiće mu naknadu štete u iznosu od najviše 36 zarada zaposlenog.
- Ako sud u toku postupka utvrdi da je postojao osnov za prestanak radnog odnosa, ali nije ispoštovana procedura za otkaz, sud će odbiti zahtev zaposlenog za vraćanje na rad, a na ime naknade štete dosudiće zaposlenom iznos do šest zarada zaposlenog.
Šta ako se zaposleni zaposli odmah nakon otkaza ugovora o radu
Već smo rekli da zaposleni ima pravo da od poslodavca u slučaju nezakonitog otkaza potražuje izgubljenu zaradu za sve vreme za koje je bio nezaposlen nakon otkaza.
To primera radii znači da ako zaposleni nije radio nigde 6 meseci nakon otkaza (ili je radio na crno što je čest slučaj), poslodavac je dužan da zaposlenom isplati zaradu za svih 6 meseci, sa pripadajućim porezima i doprinosima kao i zakonskom zateznom kamatom.
Visine izgubljene zarade određuje se u visini poslednje zarade koju je zaposleni ostvario pre otkaza.
Ako se zaposleni zaposli odmah kod drugog poslodavca, ali za manju platu nego što je imao, ima pravo na razliku zarade od momenta otkaza pa sve do isplate.
Naknada štete zbog neisplaćenog godišnjeg odmora
Nakon otkaza ugovora o radu, poslodavac je dužan u roku od 30 dana od dana otkaza da zaposlenom isplati sve zaostale zarade kao i naknadu štete zbog neiskorišćenog godišnjeg odmora. Više o naknadi štete zbog neiskorišćenog godišnjeg odmora možete pročitati na sledećem linku.