Članom 119 Zakona o radu je predviđeno da je poslodavac dužan da isplati zaposlenom naknadu štete zbog povrede na radu ili profesionaknog oboljenja.
Isto tako, Zakonom o bezbednosti i zdravlju na radu je propisana obaveza poslodavca da zaposlene osigura od povreda na radu radi obezbeđivanja naknade štete.
Poslodavac je dužan da obezbedi zaposlenom rad na radnom mestu i u radnoj okolini u kojima su sprovedene mere bezbednosti i zdravlja na radu kao i da obezbedi da radni proces bude prilagođen telesnim i psihičkim mogućnostima zaposlenog, a radna okolina, sredstva za rad i sredstva i oprema za ličnu zaštitu na radu budu uređeni, odnosno proizvedeni i obezbeđeni, da ne ugrožavaju bezbednost i zdravlje zaposlenog.
Zakonom o zdravstvenom osiguranju je propisano da obavezno zdravstveno osiguranje obuhvata i osiguranje za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti.
U slučaju povrede na radu, zaposlenom pripada 100% zarada za sve vreme privremene sprečensoti za rad-bolovanja.
Šta je to povreda na radu
Povredom na radu, u smislu zakona o penzijskom I invalidskom osiguranju, smatra se povreda osiguranika koja se dogodi u prostornoj, vremenskoj i uzročnoj povezanosti sa obavljanjem posla po osnovu koga je osiguran, prouzrokovana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizičkim ili hemijskim dejstvom, naglim promenama položaja tela, iznenadnim opterećenjem tela ili drugim promenama fiziološkog stanja organizma.
Povredom na radu smatra se i povreda prouzrokovana koju osiguranik – zaposleni pretrpi pri obavljanju posla na koji nije raspoređen, ali koji obavlja u interesu poslodavca kod koga je zaposlen.
Povredom na radu smatra se i povreda koju osiguranik pretrpi na redovnom putu od stana do mesta rada ili obrnuto, na putu preduzetom radi izvršavanja službenih poslova i na putu preduzetom radi stupanja na rad, kao i u drugim slučajevima utvrđenim zakonom.
Povredom na radu smatra se i oboljenje osiguranika koje je nastalo neposredno ili kao isključiva posledica nekog nesrećnog slučaja ili više sile za vreme obavljanja posla po osnovu koga je osiguran ili u vezi s njim.
Odgovornost poslodavca u slučaju povrede na radu
Zakonom o radu je predviđeno da je poslodavac dužan da isplati zaposlenom naknadu štete zbog povrede na radu ili profesionalnog oboljenja.
Ipak, obaveza poslodavca na naknadu štete zbog povrede na radu zaposlenog se utvrđuje u svakom konkretnom slučaju.
Npr. poslodavac može da zaključi kolektivno osiguranje za slučaj povrede na radu za svoje zaposlene, u kom slučaju se naknada štete može potraživati od osiguravajućeg društva. Poslodavci najčešće zaključuju kolektivno osigranje za zaposlene u slučaju invaliditeta.
Osim toga potrebno je postojanje prostorne, vremenske i uzročne povezanosti povrede sa obavljanjem posla po osnovu koga je osiguran, a poslodavac može dokazivati da do nastanka povrede nike došlo krivicom poslodavca već isključivom krivicom zaposlenog. Ako je zaposleni delimično doprineo nastanku štete odnosno povrede, odgovornost poslodavca će biti umanjena za doprinos zaposlenog.
U slučaju nastanka povrede na radu zbog neuobičajenih i nepredvidivih okolnosti koje su izvan kontrole poslodavca ili zbog izuzetnih događaja čije se posledice uprkos svim nastojanjima nisu mogle izbeći, poslodavac nije odgovoran u smislu ovog zakona.
Odgovornost poslodavca za povredu na radu od opasne stvari ili opasne delatnosti
Poslodavac odgovara u svakom slučaju ukoliko je šteta odnosno povreda na radu nastala usled opasne stvari ili obavljanja opasne delatnosti. Šteta nastala u vezi sa opasnom stvari, odnosno opasnom delatnošću smatra se da potiče od te stvari, odnosno delatnosti, izuzev ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.
Međutim, čak i u tom slučaju Zakon o obligacionim odnosima predviđa da se poslodavac oslobađa odgovornosti ako dokaže da povreda potiče od nekog uzroka koji se nalazio van stvari, a čije se dejstvo nije moglo predvideti, ni izbeći ili otkloniti.
Imalac stvari oslobađa se odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika-povređenog lica ili trećeg lica, koju on nije mogao predvideti i čije posledice nije mogao izbeći ili otkloniti.
Imalac se oslobađa odgovornosti delimično, ako je oštećenik delimično doprineo nastanku štete.
Ako je nastanku štete delimično doprinelo treće lice, ono odgovara oštećeniku solidarno sa imaocem stvari, a dužno je snositi naknadu srazmerno težini svoje krivice.
Ko ima pravo na naknadu štete zbog povrede na radu
Članom 5 Zakona o bezbednosti i zdravlja na radu je propisano da pravo na bezbednost i zdravlje na radu imaju:
1) zaposleni;
2) učenici i studenti kada se nalaze na obaveznom proizvodnom radu, profesionalnoj praksi ili praktičnoj nastavi (radionice, ekonomije, kabineti, laboratorije i dr.);
3) lica koja se nalaze na stručnom osposobljavanju, prekvalifikaciji ili dokvalifikaciji;
4) lica na profesionalnoj rehabilitaciji;
5) lica koja se nalaze na izdržavanju kazne zatvora dok rade u privrednoj jedinici zavoda za izvršenje kazne zatvora (radionice, gradilišta i sl.) i na drugom mestu rada;
6) lica na dobrovoljnim i javnim radovima organizovanim u opštem interesu, radnim akcijama i takmičenjima u vezi sa radom;
7) lica koja se zateknu u radnoj okolini radi obavljanja određenih poslova, ako je o njihovom prisustvu upoznat poslodavac.
Bezbednost i zdravlje na radu licima iz stava 1. tač. 1), 2) , 4) i 7) ovog člana obezbeđuje poslodavac, licima iz tačke 3) ovog člana obrazovna organizacija, licima iz tačke 5) ovog člana zavodi za izvršenje kazne zatvora, a licima iz tačke 6) ovog člana – organizator radova i takmičenja.
Lica koja imaju pravo na novčanu naknadu u slučaju smrti ili teškog invaliditeta
Zakonom o obligacionim odnosima je propisano da:
(1) U slučaju smrti nekog lica, sud može dosuditi članovima njegove uže porodice (bračni drug, deca i roditelji) pravičnu novčanu naknadu za njihove duševne bolove.
(2) Takva naknada može se dosuditi i braći i sestrama ako je između njih i umrlog postojala trajnija zajednica života.
(3) U slučaju naročito teškog invaliditeta nekog lica, sud može dosuditi njegovom bračnom drugu, deci i roditeljima pravičnu novčanu naknadu za njihove duševne bolove.
(4) Naknada iz st. 1 i 3 ovog člana može se dosuditi i vanbračnom drugu, ako je između njega i umrlog, odnosno povređenog postojala trajnija zajednica života.
Visina naknade štete u slučaju povrede na radu
Zaposleni ima pravo kako na naknadu obične štete tako i na naknadu izmakle koristi.
Sto tako, zaposleni ima pravo na naknadu materijalne štete i naknadu nematerijalne štete.
Visina naknade štete se određuje prema cenama u vreme donošenja sudske odluke.
Materijalna šteta se najčešće odnosi na troškove lečenja i negu zaposlenog, izgubljenu zaradu zaposlenog itd.
Nematerijalna šteta se najčešće dosuđuje za:
– pretrpljeni fizički bol
– pretrpljeni bol i strah
– pretpljene duševne bolove zbog umanjenja opšte životne aktivnosti ili zbog naruženosti kao i smrti bliskog lica
– invaliditet odnosno umanjenje opšte radne sposobnosti
Visina naknade štete zbog povrede na radu zavisini od mnogo faktora kao što su npr. Trajanje i intenztet pretrpljenih fizičkih bolova i straha, procenat umanjenja opšte živote aktivnost, same godine povređenog zaposlenog, i eventualni dprinos zaposlenog nastanku štete itd. U sudskim postupcima, svi medicinski aspekti od kojih zavisi visina dosuđenog iznosa, određuju se putem veštačenja određenih veštaka medicinske struke. S druge strane, visina izgubljene zarade, eventualna razlika između zarade koju je zaposleni ostvarivao pre povrede na radu i nakon povrede na radu zbog umanjenja radne sposobnosti, utvrđuje se ekonomsko-finansijskim veštačenjem.
Imajući u vidu specifičnosti zahteva za naknadu štete kod povreda na radu, načina utvrđivanja jačine i nastanka povreda na radu, te potrebu za poznavanjem brojnih zakona, pa i situacije iz prakse gde se poslodavci ili osiguravajuća društva često ogluše na zahteve zaposlenih, najbolje ne da u slučaju povrede na radu odmah kontaktirate vašeg advokata.
Postovani,
21. Oktobra 2022 imao sam povredu na radu ,radim u vrticu kao vaspitac i tokom aktivnosti sa decom , kako bi iylazio u dvoristu vrtica, ispred stepenica se nalazio otvor za kisnicu bey resetke gde sam upao i povredio skocni zglob.Bio sam tri meseca na bolvanju nosio gips, dva puta po 10 dana u banji .Imam posledice umanjenje aktivnosti, jos uvek imam bolove i krecem se otezano.
Sta dalje…
Poštovani,
potrebno je uputiti odštetni zahtev poslodavcu radi dobrovoljnog plaćanja, ili podnošenje tužbe.
Pre toga je potrebno završiti sa lečenjem, i preduzeti korake radi utvrrđivanja visine materijalne i pre svega nematerijalne štete.