Krajem 2022. godine poreska uprava Republike Srbije je počela sa dostavljanjem privremenih rešenja domaćim rezidentima koji su po nekom osnovu u 2017. godini ostvarili određeni novčani prihod u inostranstvu.
Samim čitanjem izmena i dopuna Zakona o porezima na dohodak građana Republike Srbije, koji je stupio na snagu 01.01.2022. godine i prema kome su i izrađena privremena poreska rešenja, zaključujemo da je sa ovim Zakonom pokušano da se na univerzalan način udovolji brojnim kategorijama poreskih obveznika, što je, očekivano, dovelo do konfuzije i brojnih pitanja, jer je sam Zakon spojio maltene nespojivo.
Porez na zaradu iz inostranstva – šta kaže zakon?
Sada već čuvena tačka 18) dopunjenog člana 85. Zakona, pravi potpuno novu kategoriju oporezivih prihoda i definiše ih kao prihode po osnovu ugovorene naknade za izvršeni rad na koje se porez plaća samooporezivanjem. Tako ćemo imati čest slučaj da će freelancer sa područjem delovanja na teritoriji Republike Srbije neodređeni broj dana i jednokratnom prilivom novčanog iznosa od 5.000 EUR u 2017. godini, biti oporezovan na isti način kao i stalno zaposleni zavarivač cevi sa mestom delovanja u Iraku, i to kao stalno zaposleni ranik, sa periodom rada od preko 183 dana van Republike Srbije u 2017. godini.
Naime, stupanjem na snagu izmena i dopuna Zakona, dovedeni smo u poziciju da će poreskim obveznikom – rezidentom Republike Srbije, po šablonu, biti smatran svako ko je u period od 01.01.2017. godine do 31.12.2017. godine sa inostranog bankovnog računa, imao novčani priliv na domaći bankovni račun fizičkog lica, i to iznosa od preko 384.000,00 dinara (neoporezivi deo na godišnjem nivou).
Zbog svega opisanog, sasvim opravdano se masovno“digao glas” protiv dostavljenih privremenih rešenja, te su brojni građani bili nezadovoljni, a ponajviše neupućeni u postojeće izmene Zakona i shodno tome postavljali logična pitanja kao što su:
- Kako je moguće porez utvrditi retroaktivno?
- Koja je svrha mog retroaktivnog oporezivanja?
- Zbog čega bih plaćao porez koji sam već platio u stranoj zemlji?
- Da li se ja uopšte mogu smatrati rezidentom Republike Srbije ukoliko u zemlji nemam stalno zaposlenje i ako sam u 2017. Godini van zemlje proveo vremenski period koji je duži od 183 dana?
- Kako su banke imale pravo davanja podataka o novčanim prilivima na moj račun?
- Zbog čega bih ja plaćao porez ukoliko sam u inostranstvo upućen na usavršavanje, od strane firme iz Republike Srbije kod koje sam stalno zaposlen?
Složićemo se, sva ova pitanja jesu bila opravdana, pa smo se u vezi sa dostavljenim privremenim rešenjima obratili direktno i poreskoj upravi. Odgovor je bio jasan i prilično kratak: “Nije postojao drugi način definisanja poreske obaveze ovako široke kategorije, obavestite vi nas da li vas treba ili ne treba oporezovati i sami to dokažite.”
Ovakav odgovor poreske uprave donekle pojašnjava situaciju i karakter privremenog rešenja, u smislu da je na rezidentu da dokazuje potrebu da ne bude oporezovan i to potkrepi adekvatnom dokumentacijom, pa će nakon toga biti doneto konačno rešenje o vašem prihodu. Ipak, problematika koja je gotovo u potpunosti zanemarena u toj situaciji jeste protek vremena od nastanka poreske obaveze, koji za sobom vuče i brojne, nekada i nerešive situacije.
Porez za rad u inostranstvu – žalba na rešenje
Ostavljeni rok za žalbu na privremeno rešenje jeste 15 dana od dana prijema rešenja, što bi značilo da je poreski obveznik obavezan da u istom periodu dostavi adekvatnu dokumentaciju kojim će dokazati svoje tvrdnje u eventualno uloženoj žalbi. U do sada utvrđenoj praksi, ostavljani rok za žalbu i prikupljanje dokumentacije, koja često zna biti starija i od 5 godina, neretko je predtstavljalo “nemoguću misiju”. Razlozi za to su brojni i zavise od slučaja do slučaja, ali se često dešava da nakon 5 godina firme u kojima su radili poreski obveznici više ni ne postoje, ili ukoliko postoje ne žele da dostave traženu dokumentaciju, ili pak žele da dostave dokumentaciju ali procedura vađenja dokumentacije iz arhive, njenog dostavljanja, a zatim i prevođenja na srpski jezik iziskuje daleko duži period od 15 dana.
Kada na to dodamo i činjenicu da je privremeno rešenje izvršno već danom njegovog prijema od strane poreskog obveznika, što znači da žalba ne odlaže vašu obavezu plaćanja poreskoj upravi, dolazimo do jasnog zaključka da je opravdan sve zastupljeniji stav poreskih obveznika da je ovakav vid rešenja više rezultat “sistema prinude”, nego “fer dogovora”, naročito imajući u vidu činjenicu da poreski obveznici prijemom rešenja maltene bivaju dovedeni pred svršen čin, sa minimalnim vremenskim rokom za manevar.
Stoga, osnov za ulaganje žalbe na privremena rešenja treba pažljivo proučiti, zatim razmotriti postojeću dokumentaciju i istražiti kolika je poteškoća pribavljanje nedostajuće dokumentacije. U situacijama u kojima ste sigurni da ne trebate biti oporezovani svakako trebate ostati dosledni i ulužiti i dodatni trud za prikupljanje potrebne dokumentacije, jer vam isto može uštedeti od nekoliko hiljada do nekoliko desetina hiljada Evra a možda i osloboditi od poreske obaveze u potpunosti, naravno u zavisnosti od više faktora. U krajnjem slučaju svojom žalbom možete obrazložiti nemogućnost pribavljanja dokumentacije u kratkom roku i zatražiti dodatni, razuman rok za njeno naknadno dostavljanje, sve do donošenja konačnog rešenja kojom će se pravilno odlučiti o poreskoj obavezi.
Preporuka je da momentalno angažujete iskusnog advokata
Zbog svega navedenog, a naročito u situaciji kada se odlučite za angažovanje punomoćnika iz reda advokata za vođenje postupka po žalbi, izuzetno je bitno hitno reagovanje, kako bi ostalo dovoljno vremena prikupljanje potrebne dokumentacije za donošenje odluke o tome da li je ulaganje žalbe uopšte isplativo u konkretnom slučaju, prevođenje dokumentacije na naš jezik, ali i za overu advokatskog punomoćja pred nadležnim javnim beležnikom, jer poreska uprava insistira na tom vidu punomoćja za zastupanje.
Poštovani
Da li se radi o oporezivanju dohotka koji je evidentiran kao priliv na računu u Srbiji? Šta se dešava ako drzavljanin Srbije dohodak ostvaruje u inostranstvu i priliv ostaje u ino banci, tacnije nikada ne stiže u Srbiju?
Poštovani,
Ako ostaje u ino banci, ne moze biti vidljiv NBS-u i koristice se pravo te drzave.