Sporazumni razvod braka je najbrži, najbezbolniji i najefikasniji način razvoda braka. Regulisan je Porodičnim zakonom Republike Srbije. Članom 40 Porodičnog zakona Republike Srbije („Sl. glasnik RS“, br. 18/2005, 72/2011 – dr. zakon i 6/2015), propisano je da supružnici imaju pravo na razvod braka ako zaključe pismeni sporazum o razvodu.
Sporazumni razvod braka se pokreće podnošenjem sudu Predloga za sporazumni razvod braka.
Šta obavezno mora da sadrži predlog za sporazumni razvod braka
Ukoliko supružnici imaju decu, predlog za sporazumni razvod braka obavezno sadrži pismeni sporazum o vršenju roditeljskog prava
Ukoliko supružnici imaju zajedničku imovinu, predlog za sporazumni razvod braka obavezno sadrži pismeni sporazum o deobi zajedničke imovine.
Sporazum o vršenju roditeljskog prava može imati oblik
– sporazuma o zajedničkom vršenju roditeljskog prava ili
– sporazuma o samostalnom vršenju roditeljskog prava
Bilo da želite sporazumni razvod braka ili podnosite tužbu za razvod braka, vrata kancelarije Slović Law u Beogradu, širom su otvorena za vas!
Sporazum o deobi zajdničke imovine – bračne tekovine
Da bi se moglo govoriti o podeli zajedničke imovine, najpre je potrebno napraviti razliku između posebne imovine supružnika i zajedničke imovine. U daljem tekstu pročitajte šta je to posebna, a šta zajednička imovina.
Posebna imovina:
Imovina koju je supružnik stekao pre sklapanja braka predstavlja njegovu posebnu imovinu.
Imovina koju je supružnik stekao u toku trajanja braka deobom zajedničke imovine odnosno nasleđem, poklonom ili drugim pravnim poslom kojim se pribavljaju isključivo prava predstavlja njegovu posebnu imovinu.
Ako je tokom trajanja zajedničkog života u braku došlo do neznatnog uvećanja vrednosti posebne imovine jednog supružnika, drugi supružnik ima pravo na potraživanje u novcu srazmerno svom doprinosu.Ako je tokom trajanja zajedničkog života u braku došlo do znatnog uvećanja vrednosti posebne imovine jednog supružnika, drugi supružnik ima pravo na udeo u toj imovini srazmerno svom doprinosu.
Zajednička imovina:
Imovina koju su supružnici stekli radom u toku trajanja zajednice života u braku predstavlja njihovu zajedničku imovinu.
Supružnici mogu bračnim ugovorom drugačije urediti svoje imovinske odnose.
Imovina stečena igrom na sreću u toku trajanja zajednice života u braku predstavlja zajedničku imovinu, osim ako supružnik koji je ostvario dobitak ne dokaže da je u igru uložio posebnu imovinu.
Imovina stečena korišćenjem prava intelektualne svojine u toku trajanja zajednice života u braku predstavlja zajedničku imovinu.
Supružnik ne može raspolagati svojim udelom u zajedničkoj imovini niti ga može opteretiti pravnim poslom među živima.
Pretpostavlja se da su udeli supružnika u zajedničkoj imovini jednaki.
Deobra zajedničke imovine:
Deobom zajedničke imovine, u smislu ovog Porodičnog zakona, smatra se utvrđivanje suvlasničkog odnosno supoverilačkog udela svakog supružnika u zajedničkoj imovini.
Deoba zajedničke imovine može se vršiti za vreme trajanja braka i posle njegovog prestanka.
Pretpostavlja se da su udeli supružnika u zajedničkoj imovini jednaki.
Veći udeo jednog supružnika u sticanju zajedničke imovine zavisi od njegovih ostvarenih prihoda, vođenja poslova u domaćinstvu, staranja o deci, staranja o imovini te drugih okolnosti od značaja za održavanje ili uvećanje vrednosti zajedničke imovine.
Veći udeo u sticanju zajedničke imovine utvrđuje se u istoj srazmeri za sva prava i obaveze u trenutku prestanka zajednice života u braku.
Pravo na deobu zajedničke imovine imaju: supružnici, naslednici umrlog supružnika i poverioci onog supružnika iz čije se posebne imovine nisu mogla namiriti njihova potraživanja.
Vraćanje poklona:
Ako brak prestane razvodom ili poništenjem, uobičajeni pokloni koje su supružnici učinili jedan drugome u toku trajanja zajedničkog života u braku ne vraćaju se.
Vraćaju se pokloni čija je vrednost nesrazmerno velika u odnosu na vrednost zajedničke imovine supružnika, a koje su supružnici učinili jedan drugom u toku trajanja zajedničkog života u braku.
Pravo na povraćaj poklona nema supružnik ako bi prihvatanje njegovog zahteva za povraćaj poklona predstavljalo očiglednu nepravdu za drugog supružnika.
Pokloni se vraćaju prema stanju u kome su se nalazili u trenutku prestanka zajedničkog života u braku.
Sporazum o vršenju roditeljskog prava
Supružnici se mogu dogovoriti da roditeljsko pravo vrše zajednički u kom slučaju se zaključuje sporazum o zajedničkom vršenju prava. U tom slučaju, potrebno je da supružnici što detaljnije definišu sva prava i obaveze i postignuti dogovor, a obavezno je i odrediti koja će se adresa smatrati prebivalištem deteta.
Ukoliko se supružnici sporazumeju da jedan od roditelja vrši samostalno roditeljsko pravo, u tom slučaju se zaključuje sporazum o samostalnom vršenju roditeljskog prava.
Kada je zaključen sporazum o samostalnom vršenju roditeljskog prava on sadrži
- sporazum roditelja o poveravanju zajedničkog deteta jednom roditelju,
- sporazum o visini doprinosa za izdržavanje deteta od drugog roditelja (alimentacija). Visina izdržavanja, po pravilu, ne može biti manja od 15% niti veća od 50% redovnih mesečnih novčanih primanja dužnika izdržavanja umanjenih za poreze i doprinose za obavezno socijalno osiguranje.
Ako je poverilac izdržavanja dete, visina izdržavanja treba da omogući najmanje takav nivo životnog standarda za dete kakav uživa roditelj dužnik izdržavanja.
- sporazum o načinu održavanja ličnih odnosa deteta sa drugim roditeljem što podrazumeva koliko često će se drugi roditelj vidjati sa detetom, sa kim će provoditi praznike i koliko dugo itd.
Ukoliko supružnici nemaju ni zajedničke imovine niti dece, razvod braka po sporazumu ide mnogo brže i uglavnom se završava na jednom ročištu.
Šta vam je potrebno od dokumentacije?
Od dokumentacije vam je najpre potreban izvod iz matične knjige venčanih, izvod iz matične knjige rođenih za decu, podatke o zajedničkoj imovini (nekretnine, automobil itd), podatke o novčanim primanjima i izdacima supružnika i druge imovinske prilike, potvrda o nezaposlenosti ako ste nezaposleni, punomoćje za zastupanje ukoliko angažujete advokata. Za sve dodatne informacije, možete nas kontaktirati.
Koliko košta razvod braka?
Ukoliko za razvod braka angažujete advokata, prema zvaničnoj tarifi o nagradama i naknadama troškova za rada advokata, na dan pisanja ovog teksta, za sastavljanje tužbe za razvod braka, predloga za sporazumni razvod braka i drugih podnesaka podnesaka u sporovima o razvodu ili poništaja braka o postojanju ili nepostojanju braka advokatu pripada 16.500,00 dinara.
Ukoliko advokat jednim podneskom čini više radnji koje su inače posebno tarifirane (npr. predlog plus sporazum), pripada mu pun iznos nagrade koji se uvečava za po 50% od te nagrade za drugu i svaku sledeću radnju.
Za zastupanje na ročištu advokatu pripada jednak iznos nagrade kao i za podneske kojima se pokreče postupak plus nagrada za svaki započeti sat, računajuči od vremena kada je početak bio zakazan, u iznosu od po 50 poena, što ukupno iznosi 18.000,00 dinara za jedno ročište.
Za pregled celokupne advokatske tarife za nagradu i naknadu troškova advokata, posetite sajt Advokatske komore Beograda.
U advokatskoj kancelariji u Beogradu, čekamo vas spremni da odgovorimo na vaše zahteve i zastupamo vas u postupku razvoda braka.
Bilo da želite sporazumni razvod braka, ili ne postoji sporazum bračnih partnera pa je neophodna tužba za razvod braka- spremni smo da efikasno, precizno i predano zastupamo vaše interese.